Što su i čemu služe Creative Commons
Autor: darko cek, 14. 2. 2015.
Creative Commons licencijski ugovori pomažu autorima i korisnicima zaštićenih djela da jasno i nedvosmisleno reguliraju upotrebu djela u digitalnom okruženju. Od svih izazova koje razvoj i upotreba informacijskih tehnologija postavlja suvremenom pravnom poretku, oni na polju ostvarivanja i zaštite prava intelektualnog vlasništva izdvajaju se složenošću i utjecajem na razne aspekte društva.
Komunikacijske i informacijske tehnologije omogućile su razvoj novih dobara i usluga koje počivaju na mogućnosti trenutne komunikacije stotina milijuna korisnika širom svijeta. Istovremeno, nositelji prava našli su se u poziciji da svoja djela ponude neusporedivo širem broju potencijalnih korisnika nego što je to bilo moguće u prošlosti.
Postojeći sustav zaštite digitalnih sadržaja nije dorastao izazovima informacijskog društva. Njegove glavne komponente, pod kojima podrazumijevamo međunarodni okvir autorskog prava, nacionalne zakone s istog područja, javne institucije koje imaju zadatak pružiti autorima i nositeljima prava zaštitu kroz primjenu navedenih propisa i konačno trgovačka društva i udruge koje u okviru kolektivnog upravljanja pravima pomažu autorima i nositeljima prava da efikasno prate iskorištavanje zaštićenih djela, pokazuju određene slabosti.
Sa stajališta autora - stvaratelja zaštićenih sadržaja, postojeći pravni okvir zaštite u digitalnom okruženju treba omogućiti gospodarsko iskorištavanje zaštićenih djela. Elektronička trgovina, osobito direktna elektronička trgovina, unapređuje distribuciju digitalnih sadržaja eliminiravši potrebu za fizičkim medijem za pohranu podataka, i otvorivši prije nedostupna tržišta nositeljima prava.
Sličan razvoj događaja, barem na području primjene tehnologije u obrazovnim procesima, predstavlja uspon MOOC (massive open online course) modela e-učenja, koji je također omogućio brojnim korisnicima da pristupe obrazovnim sadržajima kojima u tradicionalnoj paradigmi učenja (pa i e-učenja) ne bi imali pristupa.
Kako svaka tehnologija može biti zloupotrebljena, tako i informacijska tehnologija ima svoju tamnu stranu. Osim za legalnu distribuciju zaštićenih digitalnih sadržaja ona može poslužiti i za neovlaštenu upotrebu, distribuciju i reprodukciju zaštićenih djela.
Fenomen audiovizualnog i softverskog piratstva, od svojih skromnih početaka sredinom osamdesetih godina do danas postao je, osim izvrsnog izvora prihoda za razne organizirane kriminalne skupine, i katalizator tehnoloških, pa onda s time povezano i društvenih promjena.
Cijeli članak: http://skole.hr/nastavnici/ucionica?news_id=10997 (kliknuti na: Open Link)
| « Prosinac 2024 » | ||||||
| Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
| 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 1 |
| 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
| 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
| 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
| 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
| 30 | 31 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
| Linkovi |  |
| > AZOO |
| > MZOS |
| > Portal za škole |
| > Pogled kroz prozor |
| > CARnet |
| > NCVVO |
| > Moja matura |
| > HDPIO |
| > MIPRO |
 |
Elementi-INFO-EDU.pdf
Kurikulum.pdf
Mentorstvo_Boris_Caput.pdf
VH_Mentorstvo pripravniku - VZSV INF ZG 30 8 2013.pdf
